Mačji i pseći krpelji | Sve što trebate znati
Pročitaj više
Dolazi blagdansko vrijeme, a s njim i pucanje petardi, vatrometi, buka i druge promjene u okolini, koje mogu vrlo negativno utjecati na zdravlje i dobrobit životinja, jer sve to predstavlja za njih vrlo stresne situacije.
Što je definicija stresa?
Stres se definira kao odgovor organizma na neželjene situacije, među koje spadaju bolest i ozljede, osjećaj ugroženosti i strah. U stresnim situacijama izlučuju se hormoni koji pripremaju tijelo na brzu reakciju, što u tijelu izaziva određene biokemijske promjene koje same po sebi nisu bolest, ali često smanjuju otpornost organizma i time povećavaju rizik od razvoja različitih oboljenja.
Kod pasa i mačaka stres može uzrokovati neželjene obrasce ponašanja, poput drhtanja, lajanja, skrivanja, bijega od kuće, uništavanja predmeta ili pretjeranog lizanja tijela.
Razlikujemo tri stupnja stresa:
1. Stupanj: Alarm – kada postoji prijetnja, a stresor je prepoznat, organizam reagira alarmnim odgovorom. U ovoj fazi dolazi do pojačane proizvodnje i izlučivanja adrenalina, što omogućava napad (obranu) ili bijeg. Adrenalin također utječe na proizvodnju i izlučivanje stresnog hormona kortizola. Kortizol podiže krvni tlak i razinu šećera u krvi te smanjuje imunološki odgovor.
2. Stupanj: Otpornost – ako stresor traje, nužno je nešto poduzeti da mu se oduprijemo. Iako se organizam pokušava prilagoditi napetosti i zahtjevima okoline, ne može to održavati beskonačno i rezerve se postupno iscrpljuju.
3. Stupanj: Iscrpljenost – konačna faza razvoja stresa. U ovoj fazi svi resursi i rezerve postupno se iscrpljuju. Organizmu više nije moguće održavati normalne funkcije, a ako stanje potraje, posljedice mogu biti bolesti. Kod dugotrajne izloženosti stresu kortizol smanjuje funkciju imunološkog sustava, što može pogoršati kronične bolesti ili povećati osjetljivost na nove bolesti. Zato je važno pomoći i domaćim životinjama da se stresne situacije ublaže.
Da dodatno ne opterećujemo organizam, životinjama koje pretjerano reagiraju na stres možemo ponuditi:
-
Prirodna sredstva koja sadrže triptofan, valerijanu, melisu, kamilicu i magnezij, koja djeluju umirujuće na prirodan način,
ili -
Dodaci koji sadrže L-teanin, kolostrum, tiamin i lecitin.
Kako djeluju ove tvari?
-
Triptofan je esencijalna aminokiselina koja utječe na izlučivanje hormona sreće – serotonina, i hormona melatonina (hormon spavanja). Oni reguliraju ciklus spavanja i smanjuju uznemirenost, agresivnost i nemir.
-
Magnezij smanjuje napetost mišićnih vlakana, utječe na regulaciju srčanog ritma, održava protok krvi kroz žile, sudjeluje u metabolizmu i prijenosu živčanih impulsa (pomaže u stvaranju serotonina).
-
Valerijana (baldrijan) inhibira enzim odgovoran za metabolizam gama-aminomaslene kiseline (GABA) u središnjem živčanom sustavu, čime se povećava njezina količina. To smanjuje središnju živčanu aktivnost i ima umirujući učinak.
-
Melisa i kamilica djeluju umirujuće i opuštajuće; jačaju srce i krvne žile te snižavaju krvni tlak.
Još nekoliko savjeta kako pomoći našim životinjama u prevladavanju stresa:
-
Osigurajte sigurno mjesto za skrivanje – tijekom pucnjave vaš kućni ljubimac treba imati mjesto gdje se može skloniti. Možete mu osigurati posebno zvučno izoliranu sobu, ormar ili prostor ispod kauča. Neka pronađe mjesto gdje će se barem djelomično osjećati sigurno. Tijekom pucnjave zatvorite prozore, a u stanu puštajte glazbu koja će barem donekle ublažiti neugodne zvukove petardi.
-
Kompresijski zavoj (Thundershirt metoda) – radi se o tome da ljubimca posebno zamotamo šalom ili kompresijskom tkaninom, kao što prikazuje donja slika. Važno je da zavoj ne bude previše zategnut, ali ni previše labav. Ova metoda daje ljubimcu osjećaj sigurnosti i može ga umiriti. Naravno, ne djeluje na svaku životinju; ako ljubimac postane nemiran, vrti se u krug ili pokušava skinuti zavoj, uklonite ga. Svaki vlasnik najbolje poznaje svog ljubimca i zna što ga najviše umiruje.
Tijekom pucnjave petardi pokušajte što više angažirati svoju životinju i igrati se s njom. Vrlo je važno da i sami ne obraćate posebnu pažnju na pucnjavu – ako ste vi uznemireni, vaše raspoloženje prenijet će se i na životinju. Dakle, tijekom pucnjave nemojte umirivati životinju pričom, već se s njom igrajte, ponavljajte trikove i odvlačite joj pažnju.
Ako je vaša životinja jako uplašena i nikako je ne možete smiriti, preporučuje se upotreba prirodnih preparata protiv stresa – za pse ih možete pronaći ovdje, a za mačke ovdje. Budući da su to prirodni preparati i djeluju blaže, kod jako prestrašenih životinja možda neće biti dovoljni. U tom slučaju savjetuje se konzultacija s veterinarom koji može odrediti daljnje postupke. Ako se životinja uopće ne može smiriti, veterinar može propisati umirujuće lijekove. Kod nekih životinja stres izazvan pirotehničkim proizvodima može biti jednostavno prejak, a strah se s godinama može pojačavati.
Uvijek osigurajte životinji sigurno okruženje. Ako je pas inače vani u dvorištu, barem tijekom pucnjave smjestite ga na sigurno mjesto u kući ili garaži. Mačke koje izlaze van ili mačke koje su i unutra i vani smjestite tijekom pucnjave na sigurno u kuću.
Kada psa vodite u šetnju, neka bude na povodcu. Pas se može toliko uplašiti pucnja da pobjegne i izgubi se. Tijekom praznika značajno raste broj izgubljenih kućnih ljubimaca.
Vama i vašim ljubimcima želim mirne i vesele praznike te zdravu i sretnu Novu godinu!
Vaša Klara Krek,dr.vet.med.
