Mačji virus imunodeficijencije ili mačji AIDS (FIV) je virusna bolest mačaka.
FIV uzrokuje virus iz porodice Retroviridae, podporodice Lentivirinae, kojoj pripada i humani virus (HIV). To je RNA virus koji sadrži reverznu transkriptazu, važnu za proizvodnju dvostruke DNA kopije izvorne RNA, koja se potom može ugraditi u DNA domaćina i dalje replicirati.
Virus je u Europi endemično prisutan, a seroprevalencija jako varira ovisno o regiji. Najčešće su zaražene bolesne odrasle mačke, osobito mužjaci (zbog teritorijalnog ponašanja) i slobodnoživeće mačke. Virus je osjetljiv na dezinfekcijska sredstva i deterdžente te vrlo brzo gubi infektivnost.
Ugrizne rane (borbe, parenje): od trajno zaraženih mačaka; u okruženjima gdje su mačke socijalizirane mogućnost infekcije je mnogo manja. Virus se prenosi putem ugriznih rana jer se nalazi u slini.
Prijenos s majke na mačiće: intrauterino ili transkolostralno, posebno u akutnoj fazi, tj. infekcija tijekom trudnoće.
Nakon infekcije, mačke ostaju trajni nositelji virusa, bez obzira na tvorbu specifičnih protutijela i razvoj staničnog imuniteta.
Virus inficira mozak već rano nakon infekcije (oko 2 mjeseca), uzrokujući virusom inducirane lezije CNS-a. Mačke u tom slučaju pokazuju znakove oštećenja CNS-a.
Većinom prolazi bez kliničkih znakova – asimptomatski!
Duga latentna/asimptomatska faza nakon infekcije – nekoliko godina ili čak doživotno.
Većina kliničkih znakova posljedica je imunosupresije koju uzrokuje virus: kronični gingivo-stomatitis, parodontitis, limfadenopatija, kronični rinitis, gubitak tjelesne mase, zatajenje bubrega kao posljedica IMGN. Oralne lezije (u 25–50 % FIV pozitivnih mačaka), perzistentni proljev, hematološke promjene (anemija, limfopenija, neutropenija i hipergamaglobulinemija; rjeđe trombocitopenija). Također se mogu pojaviti oftalmološke promjene (glaukom, anteriorni uveitis). Znaci bolesti CNS-a mogu se pojavljivati samostalno ili zajedno s ostalim kliničkim znakovima.
FIV pozitivne mačke imaju 5 puta veću vjerojatnost za razvoj limfoma i leukemije, mačke s FeLV 66 puta veću, a ako su istovremeno zaražene FIV-om i FeLV-om – čak 77 puta veću mogućnost za pojavu tumora.
FIV pozitivne mačke treba obavezno odvojiti od ostalih mačaka!
Testiranje! (Protutijela se u krvi pojavljuju 6–8 tjedana nakon infekcije)
Cijepljenja protiv mačjeg AIDS-a NE POSTOJE!
Dokazivanje specifičnih protutijela u serumu, plazmi ili cijeloj krvi.
Brzi testovi: prikladni za početnu dijagnostiku; u slučaju pozitivnog rezultata potreban je potvrđujući test.
FIV pozitivni mačići: postoji mogućnost prisutnosti majčinih protutijela, stoga je u slučaju pozitivnog rezultata kod mačića potrebno ponoviti testiranje u 16. tjednu; iznimno mogu ostati pozitivni do 6 mjeseci.
FIV nije nikakav razlog za eutanaziju! (FIV pozitivne mačke mogu živjeti jednako dugo kao i negativne)
Preporučuje se: sterilizacija/kastracija.
Redovne kontrole težine i krvne pretrage.
Asimptomatske mačke moraju pri svakom kirurškom zahvatu perioperativno dobiti antibiotik.
Klara Krek, dr. vet. med.
Mačji infekcijski peritonitis (FIP)
